TRADICIONALNA GASTRONOMIJA

Prije samo stotinjak godina, ishrana stanovništva na području opštine Laktaši, bitno se razlikovala od današnje. Hrana je bila zdravija i jela se u manjim količinama. Uglavnom se jelo povrće, kaše, jela od tijesta, te mlijeko i mliječni proizvodi. Meso se jelo rjeđe, najčešće nedjeljom i praznicima, nešto više zimi, (suvo meso) nego ljeti. Trpeza je bila najbogatija za vrijeme Božića, Vaskrsa, slava i drugih praznika.

Evo nekih skoro zaboravljenih jela koja se na seoskim trpezama još uvijek ponegdje služe i koja svakako treba probati...

Peciva

Hljeb koji se u narodu još naziva i kru’ ili pogača mijesi se od pšeničnog brašna sa kvasom, malo soli i tople vode. Nekad se mijesio u dugačkom drvenom koritu, naćvama. Obavezno je bio okruglastog oblika i pekao se u limenim šporetima, fijakerima. Takav hljeb  jeo se uglavnom praznikom. Svakodnevno se jela kukuruza od kukuruznog brašna, a od tog brašna i sira spremaju se još i šape. Za Božić se sprema česnica. Mijesi se u zoru i u nju se stavlja jedna kovanica (u nekim selima tri) za sreću onome ko je nađe. Za slavu se sprema slavski kolač ili slavnica.

Jela od žita i tijesta

Jela od brašna i tijesta  najčeće  su se  koristila u svakodnevnoj ishrani.

Cicvara se priprema od kukuruznog brašna koje se dodaje u prethodno istopljeni kajmak i kuha 20 minuta dok se ne stvori jedna gusta masa.

Sprema je kaša od pšeničnog brašna. Priprema se postepenim dodavanjem brašna u posudu u koju je već stavljen kajmak i malo masti. Kuha se oko sat vremena.

Omač se priprema tako što se kore tijesta suše kao za pitu, sijeku u trake i kuvaju kao žganci. Najčešće se jede sa mlijekom i kajmakom.

Pura je gusta kaša koja se priprema dodavanjem kukuruznog brašna u ključalu vodu koja je prethodno posoljena. Kaša se kuva sve dok se smjesa ne odvoji od posude u kojoj se kuva. Najčešće se služi sa mlijekom.

Tu su još i žganci, bunjgur, rezanci, skrob i sl. kašasta jela. Pored kašastih, pripremaju se i različita jela od tijesta pripremljenog za hljeb koje se odvaja i prži u vrelom ulju. Najčešća takva jela su kolačići, uštpci, bipuš  i sl. i obično se služe uz ljuti sir ili kajmak.

Često pripremana hrana su i različite vrste pita. 

Gužvara je pita sa sirom. Sprema se tako što se tijesto tanko razvuče oklagijom, malo osuši, i premaže smjesom od sira i kajmaka. Prstima se zgužva i stavlja u tepsiju da se peče.

Pored gužvare najčešće se još pripremaju sirnica i ljevuša, te pita sa krompirom, krompiruša.

Mlijeko i mliječni proizvodi        

Mlijeko i mliječni proizvodi bili su i ostali jedna od nezamjenljivih namirnica u svakodnevnoj ishrani. Kravlje mlijeko ili kako se još u narodu zove varenika, nekada se čuvalo u posudama koje su se zvale karlice ili dižve u pomoćnom objektu, mlječaru. Najčešće korišteni proizvodi od mlijeka su kajmak, razne vrste sireva i kiselo mlijeko.

Kajmak je jedan od najčešće korištenih mliječnih proizvoda. Priprema se sakupljanjem sa kuhanog mlijeka, nakon čega se slaže u posebne posude gdje se usoljava.

Sirac je vrsta sira koja se u ovom kraju često koristi. Priprema se dodavanjem „sirišta“ (suvi svinjski želudac potopljen u vodu), u prokuhano mlijeko, nakon čega se sir zgrušnjava i cijedi, a surutka odlijeva.

Čimbur je jelo od kajmaka i jaja. Pravi se tako što se jaja izmiješaju i u njih se doda kajmak, pa se sve zajedno prži u tavi.

Meso

Od mesa u ovom kraju najčećše se jede pileće, svinjsko i goveđe meso. Svinjsko i goveđe meso nekada se zimi sušilo na tavanima kuća jer nije bilo dimnjaka, a danas se suši u posebnim objektima, sušnicama.

Čvarci se prave od svinjskog mesa topljenjem masnih dijelova.

Švargla se takođe priprema od svinjskog mesa, kuvnjem dijelova mesa od glave i džigerica. Nakon kuvanja, meso se cijedi i slaže u plitku posudu gdje mu se dodaje so, biber i bijeli luk. Spremaju se još i kobasice, krvavice, ladetina, a od sušenog mesa najviše se koristi slanina.

Piletina se najčešće pekla i jela samo nedjeljom, a danas i češće.

Povrće i zelje

Od povrća se najviše priprema krompir. Ranije su se najčešće pekle police (krompir isječen na polutke i uvaljan u kukuruzno brašno). Sprema se i čorba od krompira sa kokošijim mesom, kao i čorba od krompira i mladog kupusa.

Od ostalog povrća najčešće se spremaju žute paprike pečene na ulju ili punjene sa rendanim krompirom, kiseli kupus( kuhan sa suvim mesom i slaninom), pasulj, mahune (zelene mahune), te paradajz i krastavci.

Za zimnicu se sprema kiseli kupus uglavnom ribani i ljute paprike (fafaroni).

Kultna jela

Na Badnji dan se spremaju posna jela: gnječeni pasulj, pita krompiruša i slatka pita, riba ( uglavnom slana riba) i prženi krompir.

Za Božić se sprema česnica, peku se živad i pečenica, uz cicvaru, sir i kajmak.

Za krsnu slavu još se sprema i slavski kolač ili slavnica od pšeničnog brašna sa kvasom.

Slike:gnječeni pasulj,božićn pečenica, slavski kolač...

Poslastice

Štrudla sa pekmezom se često pravi i danas. Priprema se od brašna, mlijeka, germe i ulja. Nadošlo tijesto razvuče se oklagijom i filuje pekmezom od šljiva nakon čega se roluje i peče u rerni.

Knedle sa šljivama pripremaju se od gušće smjese brašna, jaja i pire krompira, koja se razvuče oklagijom i filuje šljivom. Zatim se te dobijene loptice kuvaju u vodi sve dok ne isplivaju na površinu. Nakon toga uvaljaju se u prezlu i prže na vrelom ulju.

Spremaju se još i krofne, patišpanja, šape, ošap te slatko od različitih vrsta voća.

Pića

Za razliku od današnjice, nekada se pila samo voda, rasol, buza i turšija. Od alkoholnih pića najčešće se pila rakija.

Buza se priprema tako što se u posudu stavi  topla izmrvljena kukuruza, dodaju se dvije kašike bijelog brašna i zatim se prelije vodom.

Turšija je sok od divljeg voća koje se potapalo u  vodu i kiselilo.